mercredi 28 janvier 2009

Pulaar wiy

baaba maayi,galle bonii, ko mallol afo rewi ɗoon.


faaburu wiyi ko ndiyam kono wiyaani pasɗam.


fenaande ene jogi koyɗe ko dogiri kono alaa dote ko jooɗiri

Fenaande ena yaawi koyngal kono suusaa yolnde.

Gaynaako paabi anndi laƳooji.


Gujjo yiɗaa nande palee.

Humi mbeewa e laaci ko majjere.


Jontaaɗo yoo socco sabu mooso bettat.

Jonnde nafi ko loonde.


Ko dahaaɗo laaɓa njanngu .

Ko cakkudi ñiklata defoowo.

Kural ngal woora taama teɗɗin becce ma yana heen.

Kaangaaɗo safrirtee ko haa ɗaayɗo dañee.

Koyngal gootal iwde e ligi heewa koyɗe haɗa taa ɗum joftoyde .

Leggal ɓooyde ɗum e ndiyam wattata ɗum nooro.




Maayo yonaani keerol.

Mo gacce ngoƴi,sellu.

Mo wontinii ko wonaani naamnde ko jogaaki .

Mehre woppaani wiige e wiinde.


Mo suwaa lummbo hoto jal jooliiɗo

Naange yoornata ko hollaka.


So haawtaama mbaawka baaba lacciri, tawata ko neene hiiraani he galle.

So gacce mbaɗaama hiiraande, rimɓe ko noon mbaalata.

So sagata wiyii remataa maa yah ko ɓuri caasol mum.

So lekki ɓesni, ɓadiima leydi fooftina sammooɓe.

So gite colaama mbaɗaama e mbeɗu ko ndaare daŋaama .


Saa wuuri kaa kalfaaɗo so ɓiye ari wona jiyaaɗo.

So faabru hoɗii dow, jam alaa les.

So cide njarii karaw, yoo njettu lawƴoobe kaake.

So kellifaaɗo fellitii ñaamde jiiba yoo reedu mum wiy tef.

So mbaroodi yari karaw bone mum fuuyii.

So junngo ɓooyii e ngaska, ko jam tawi toon.

So yelatooɓe mbaɗtii wayde sadaka, ñaagotooɓe peɓɓat.

So poɗɗel wujaaka, yo ɗalde e nehal mum.

Sa riwi gertogal a ñaltoyii polis wona kus tan mbiinoɗa .

So doole ndonki yoo doole keɓɓo .

So arsuka fadii nayewu ko ronooɓe njinnganaa

So jom bara heggii ne maa buubi ngabbo.

So goonga haalaama bale ndimmboo.

So gacce mbaɗaama hiiraande, rimɓe ko noon mbaalata.

So baaɗi njeeɓaama tawata ko nay e baali ngoodaani .


So poɗɗel wujaaka, yo ɗalde e nehal mum.

So gujjo resii penoowo, koyeera jombaani.

Tafde labangaal ŋiiwa tiiɗani tiiɗi ko sengonoy de ɗum

Waliyu tiiɗaani ɗo nelaaɗo waali

Weetii weetaani won ko heddii e jamma.

Woodani gumɗo ko wiiyde jamma wuli kono niɓɓiɗi ko njooram gitaagu .

Woodani jiire ko aastaade basaale kono wona yeddondireede keeri.

Yeewtere muumo e gumɗo ko muñal wallitortee.





11 commentaires:

  1. Ce commentaire a été supprimé par l'auteur.

    RépondreSupprimer
  2. Ce commentaire a été supprimé par un administrateur du blog.

    RépondreSupprimer